JU "MUZEJI, GALERIJA I BIBLIOTEKA" BUDVA
MODERNA GALERIJA, NOVEMBAR 2007.


"TRAGOVIMA NAŠEG POSTOJANJA"
JUBILEJ 35 GODINA MODERNE GALERIJE



Tekst korišćen iz kataloga koji je izdat za izložbu otvorenu povodom jubileja 35 godina Moderne galerije.
Fotografije: Montenegrina Team

Gradonačelnik Budve gospodin Rajko Kuljača otvara izložbu

Gradonačelnik uručuje poklon slike Modernoj galeriji

U budvanskoj Modernoj galeriji tokom trideset pet godina uspješnog djelovanja, koje je zahvaljujući visokim kriterijumima, stvorilo osoben i prepoznatljiv prostor, izlagali su najznačajniji likovni stvaraoci iz Crne Gore, kao i oni sa ех jugoslovenskih prostora.
Tokom tri i po decenije javnost je imala prilike da se upozna sa kapitalnim djelima iz najznačajnijih muzejskih institucija kao što su: Narodni muzej Crne Gore sa Cetinja, Muzej Savremene umjetnosti i Narodni Muzej Beograda, Umjetnička galerija iz Dubrovnika, Galerija „Nadežda Petrović" iz Čačka, Galerija „Milan Konjović" iz Sombora, šidska galerija, Galerija „Nikola I" iz Nikšića, hercegnovska, barska i mnoge druge.
Kroz izložbe muzejskog karaktera pružena je mogućnost sagledavanja širokog dijapazona stilova iz vremena baroka, akademskog realizma, romantizma, realizma, impresionizma, poentilizma, ekspresionizma, tako da su ljubitelji likovne umjetnosti imali priliku da pogledaju djela velikih slikara poput Paje Jovanovića, Uroša Predića, Đure Jakšića, Celestina Medovića, Marka Murata, Nadežde Petrović, Milana Milovanovića, Pera Počeka, Mihajla Vukotića, Save Šumanovića i drugih bardova likovne umjetnosti XX vijeka sa prostora bivših jugoslovenskih republika.
Od samih početaka, budvanska Moderna galerija je imala za cilj da predstavi one stvaraoce koji su svojim djelom aktivno učestvovali u stvaranju likovne klime kako na crnogorskoj savremenoj likovnoj sceni tako i u drugim sredinama. Jednom riječju, odličnom organizacijom i koncepcijom programa uspjela je da obezbjedi jedinstven, zahtjevan i nadasve prestižan prostor za izlaganje. O tome svjedoči i predstavljanje na Kolarčevom Narodnom univerzitetu u Beogradu, 21. marta 2000. godine, kada je održano stručno predavanje posvećeno najpoznatijim galerijama u zemlji. Njena prezentacija je propraćena kratkim dokumentarnim filmom o staroj Budvi, kao i slajdovima najznačajnijih eksponata iz galerijskih zbirki.

Već na početku uspješnog djelovanja Moderne galerije sa čuvenom i jedinstvenom zbirkom „Savremeni ekspresionisti" formiranom uz pomoć slikara Jova Ivanovića, bračnog i umjetničkog para Ljubinke i Bate Mihailovića, zatim djelima stvaralaca iz mnogih evropskih zemalja, kao i radom Japanca Tabuchia, otvorena su joj vrata ka najvećim galerijskim i muzejskim prostorima, a kod umjetnika se pojavila potreba da dođu u budvansku Galeriju kako bi jedna bitna bibliografska jedinica njihove likovne biografije učinila značajnijim i bogatijim.
Prvi Internacionalni likovni susreti, formirani upravo u Budvi, označili su početak gostovanja poznatih inostranih umjetnika iz različitih dijelova svijeta, pa je tako budvanska Galerija u periodu 1974 - 1986 godine realizovala bar jednu međunarodnu izložbu godišnje, i bila domaćin Italijanu Ranatu Gutuzzu, Japancu Jasse Tabuchiu, Indijcu Animašu Nandiju, Letoncu Jasepsu Pigoznisu, Špancu Oskaru Estragi, Egipćaninu Salahu Taheru i drugim. Tokom devedesetih godina aktivnost Internacionalnih susreta je utihnula, ali su, na naše veliko zadovoljstvo, ove godine ponovo obnovljeni međunarodni kontakti i to kroz prezentacije brazilskog i ruskog umjetnika, što je svakako dobar znak i najava ponovnog oživljavanja Internacionalne likovne kolonije i njenog daljeg razvijanja u vremenu koje je pred nama.
Svakako da je jubilej, trideset pet godina aktivnog rada, nanovo povod da se podsjetimo i onih postavki koje su imale za cilj da rasvijetle i valorizuju djela pojedinih umjetnika rođenih u našoj sredini, poput Marka Gregovića i braće Anastasa i Špira Bocarića, čije je stvaralaštvo godinama bilo nepravedno prepuštano zaboravu. Tako je u novembru 1994. godine organizovana retrospektiva Anastasa Bocarića, da bi šest godina kasnije bila realizovana izložba pod nazivom „Zlatni ramovi braće Bocarić" nazvana po dokumentamom filmu reditelja - istoričara umjetnosti Vefika Hadžismajlovića iz Sarajeva. Na takav način prezentovana izložba pružila je uvid u djelo, bliskost, ali i različitost stvaralačkog izraza braće čije djelo pripada prvoj školovanoj generaciji slikara, kako u Crnoj Gori, tako i u bosansko-hercegovačkom slikarstvu, na kraju XIX vijeka.

Novembra 2006. godine, u povodu obilježavanja sto trideset godina od rođenja i šezdeset pet godina od smrti Špira Bocarića, Budva - grad njegovog rođenja i Banja Luka - mjesto dugogodišnjeg življenja, stvaranja, ali i tragičnog kraja 1941.godine; kroz uspješnu saradnju dvije značajne institucije kulture ova dva grada realizovala su prezentaciju više od dvadest ulja na platnu, koja su vlasništvo Muzeja kojeg je upravo on osnovao godine 1930. (sada Muzej Republike Srpske).
Svakako, treba podsjetiti ljubitelje slikarstva i na izložbu maestra Mila Milunovića naslovljenu „Mediteranski ciklus", kojom smo se pridružili obiljažavanju stogodišnjice rođenja i trideset godina od umjetnikove smrti. Milunovićevu ljubav prema Budvi potvrdila je i izložba održana davne 1965. godine u sali Osnovne škole, koja je zabilježena kao početak savremenih likovnih dešavanja na ovim prostorima. Unoseći veliko likovno bogastvo u svoj opus povezan sa ljepotama mora, majstor kičice je u izjavama često isticao da je to „njegov izraz divljenja prema vječitom i najboljem učitelju-prirodi".

Tokom cijelokupnog perioda koji je za nama, budvanska Moderna galerija je na reprezentativnim izložbama predstavljala sve generacije članova ULUCG- a, cetinjske i podgoričke slikare, žene stvaraoce u likovnoj umjetnosti Crne Gore; a takođe, ističemo tradicionalno predstavljanje mladih stvaralaca sa posebnim osvrtom na studente slikarstva, vajarstva i grafike Fakulteta likovnih umjetnosti na Cetinju. Jedna od postavki koja će se svakako dugo pamtiti po interesovanju, odnosno po posjećenosti ljubitelja likovne umjetnosti iz cijele Crne Gore, bila je izložba „Težnja ka lijepom", organizovana iz privatnih kolekcija i zbirki na podračju od Budve do Petrovca. Prilikom njene realizacije, mještani na području budvanske rivijere u velikom broju pokazali su da žive sa umjetnošću i za umjetnost, jer je ova izložba svojevrsni pokazatelj ljubavi i osjećaja za prave i provjerene vrijednosti. Naime, uvjerili smo se da je u privatnim kolekcijama naj više slika, crteža i grafika, dok su u nešto manjem broju zastupljeni predmeti primijenjene umjetnosti.
Dugi niz godina Moderna galerija je pratila i izlagala domaće autore na zajedničkim prezentacijama, kao što su bile izložbe „Zavičajni stvaraoci", „Budva - izazov i tradicija" i najnovija postavka pod nazivom „Pred slikom - osam slikara iz grada", koje su imale za cilj da spoje različite generacije umjetnika, stilskih i izražajnih različitosti, ali znalački koncipiranih za podneblje u kome žive i stvaraju. Oni su u Budvi i njenoj okolini nalazili riznicu mašte, boje i oblika, uspjevajući da snagom svoje imaginacije stvore sklad ponuđene ljepote, duhovnosti i individualnog stilskog izraza. Posebno raduje činjenica što je na ovakvim prezentacijama sve više mladih stvaralaca formiranog likovnog izraza, upornosti i duhovnosti koja je oplemenjena bogatim vizuelnim doživljajem stvarnosti. Sve ovo će dakako učiniti da se ovi mladi umjetnici neće zadovoljiti lokalnom samodovoljnošću i da će imati hrabrosti za novine, izbjegavajući svakako zamke do sad stečenog znanja. Ljubav i iskrenost, kojom odišu izložbe djela zavičajnih umjetnika, od utemeljivača, preko učitelja i najmlađih, prava su potvrda riječi velikog Petra Lubarde „da za nova stremljenja tražimo stare potvrde u najpozitivnijem smislu te riječi jer, da bi smo gledali budućnost, potrebna nam je prošlost".