JU "MUZEJI, GALERIJA I BIBLIOTEKA" BUDVA
MODERNA GALERIJA, NOVEMBAR 2007.
U Modernoj galeriji u Starom gradu 01.11.2007.god. otvorena je izložba slika osam slikara koji žive i rade u Budvi. To su:Đorđije Bato Boljević, Marica Kuznjecov Boljević, Vaso Nikčević, Dragana Kalađurđević, Darko Mandić, Mima Mitrović, Jelena Papović i Tamara Stupar.

Tekst korišćen iz kataloga koji je izdat povodom otvaranja ove izložbe.
Fotografije: Montenegrina Team
"PRED SLIKOM"
-OSAM SLIKARA IZ GRADA-
"Umjetnost je najuzvišenije poslanstvo čovjekovo jer je ono izražavanje misli koja nastoji da shvati svijet i da omogući drugima da ga shvate"
OGIST RODEN
Moderna galerija u Budvi tradicionalno organizuje kolektivne izložbe na kojima okuplja likovne umjetnike koji žive i stvaraju u ovom gradu. Na ovoj izložbi predstavljamo radove osam slikara pripadnika mlađe generacije budvanskih umjetnika- Marice Kuznjecov Boljević, Jelene Papović, Mime Mitrović, Dragane Kalađurđević, Tamare Stupar, Vasa Nikčevića, Darka Mandića, Đorđija Bata Boljevića. Pred svakim umjetničkim djelom imamo u svijesti jedno nejasno, neizrečeno, možda nesvjesno, ali instinktu urođeno pitanje: što to djelo ima i hoće da nam kaže? Šta slika znači?
Umjetnost je saznanje SUI GENERIS- saznanje intuitivno. Za razliku od naučnog saznanja koje se saopštava logičnim i apstraktnim putem, umjetničko saznanje saopštava se intuitivno i konkretno.
Na osnovu izjave čuvenog teoretičar umjetnosti Herberta Rida:" mi vidimo ono što hoćemo da vidimo, a to je određeno, ne neizbježnim zakonima optike, pa čak ni životnim nagonima, već željom da se otkrije ili izradi jedan vjerodostojan svijet", dolazimo do spoznaje da je upravo kultura gledanja elementarni uslov postojanja umjetnosti, isto kao što postoji kultura muzičkog slušanja i književnog čitanja. Stoga su bezbrojna i tumačenja značenja slika kao i sama moć gledanja, a zajedno su u vezi sa tokom vremena.
Jedno savremeno umjetničko djelo može biti slabije od jednog umjetničkog djela iz prošlosti, a da nam ono bude draže i bliže, ni za što drugo nego zato što sadrži u sebi nešto što ne sardži i ne može da sadrži ni jedno delo iz prošlosti, što sadrži osjećanja, misli i nedoumice koje prije nas niko nije imao.
Umjetničko djelo nosi obilježje svog stvoritelja. Svako djelo je omaterijalisano osjećanje i misao umjetnika pokretana spoljašnjim svijetom.. Umjetnost tako postaje sinteza prirode i umjetnika u kojoj je čovjek-emocija najvažniji faktor. I umjetnika i gledaoca vezuje slična sposobnost osjećanja. Dok umjetnik emocionalno zadovoljenje postiže kroz čin stvaranja djela, gledalac svoje emotivno zadovoljenje doživljava pred slikom odnosno, gledanjem. Potaknut senzacijama koje njegovo čulo vida prima kroz tajanstveno filozofiju harmonije boja i linija, on otkriva dušu umjetnika, prepoznaje svijet i sebe u njemu. Slike su hromatske misli koje su date gledaocu da ih "čita" svojim duhovnim očima. Taj trenutak intimnog doživljaja i duhovne razmijene pred jednim umjetničkim djelom predstavlja suštinu postojanja umjetnosti.
Pred nama su djela stvaraoca koji posjeduju apsolutnu likovnu opredeljenost, složenu osećajnost i zrelu misaonost. Osim Budve, kao mjesta kojem pripadaju rođenjem ili trenutnim životom i radom, nekima je zajedničko i mjesto umjetničkog obrazovanja. Akademiju likovnih umjetnosti na Cetinju završili su- Darko Mandić, Jelena Papović, Marica Kuznjecov Boljević, Đorđije Bato Boljević i Dragana Kalađurđević, dok su na Likovnoj akademiji u Beogradu bile Mima Mitrović i Tamara Stupar. Sabrati tako različite umjetnike, snažne kreativne individue, isto toliko je teško, kao što je i važno, ali razlike su ponekad važnije.
Cilj nam je da upoznamo gledaoce sa najnovijim radovima ovih umjetnika koji stvaraju u našoj neposrednoj blizini, da protumačimo njihova različita promišljanja o vremenu i prostoru kojeg zajednički dijelimo, da pokušamo da prepoznamo i dio sebe u tom tajanstvenom svijetu slike pred kojim stojimo.
Mirela Čormaković, istoričar umjetnosti
MARICA KUZNJECOV BOLJEVIĆ rođena je na Cetinju 4. oktobra 1972. godine. Diplomirala je na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju, 1995. godine na odsjeku za grafički dizajn, u klasi profesora Mila Grozdanića. Studijski je boravila u SAD-u (New York i San Francisco) iz oblasti grafike i grafičkog dizajna na Kala Art Institute. Samostalno je izlagala u Budvi, Petrovcu, Kotoru i Beogradu. Kolektivno je izlagala u Beogradu, Podgorici, Budvi, Poljskoj, SAD-u, Makedoniji, Češkoj.
Kao art direktor agencije Focus Communications 1998. godine učestvovala je u kreiranju plakata «Free Press» koji je dobio srebrnu medalju na Epica Festivalu. Bavi se grafičkim dizajnom, slikarstvom i u poslijednje vrijeme sve više izradom unikatnog nakita. Živi i radi u Budvi.
 |
 |
ĐORĐIJE BATO BOLJEVIĆ rođen 19.marta 1971. godine u Podgorici. Diplomirao je 1996. godine na Akademiji likovnih umjetnosti na Cetinju na odsjeku za grafiku, u klasi profesorke Anke Burić. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine. Pored likovne grafike, bavi se slikarstvom i crtežom. Samostalne izložbe imao je u Budvi, Kotoru, Podgorici, Beogradu. lzlagao je i na mnogim kolektivnim izložbama u: Budvi, Tivtu, Kotoru, Podgorici, Beogradu, Užicu, Mađarskoj, Bugarskoj, Španiji, Belgiji. Živi i radi u Budvi.

MIMA MITROVIĆ rođena je 22. februara 1980.godine. Diplomirala je na Akademiji primjenjenih umjetnosti u Beogradu 2004. u klasi
profesora Stanka Zečevića. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore.
Samostalne izložbe Mima Mitrović imala je u Pržnom, Sv.Stefanu, Petrovacu, Beogradu, Herceg Novom. Učestvovala je i na mnogim
grupnim izložbama.
Zivi i radi u Pržnom i Beogradu.

