07.08.2010.

JU "MUZEJI, GALERIJA I BIBLIOTEKA" BUDVA
MODERNA GALERIJA

Tribina:
"Sujevjerje u etnografskom nasleđu Crne Gore"

       U Modernoj galeriji u Starom gradu održana je tribina pod nazivom "Sujevjerje u etnografskom nasleđu Crne Gore" Učesnici tribine su bili: Stana Marušić, kustos-etnolog, prof. dr Novak Kilibarda, docent dr Lidija Vujačić, antropolog i prof. Krsto Vuković, sociolog. Profesor Vuković je ujedno bio i moderator tribine. Tribinu su organizovale Vesna Stanišić i Maja Rafailović.

       Profesor Krsto Vuković je predstavio učesnike tribine i naglasio da je svrha ove tribine da se iznesu viđenja učesnika oko nekih univerzalnih pojava vezanih za sujevjerje, sa posebnim akcentom na ono što je autentično za sujevjerje u etnografskom nasleđu Crne Gore.

Profesor Krsto Vuković, sociolog

       Stana Marušić, kustos etnolog je pozdravila ideju organizatora tribine da ovakvu temu stavi na dnevni red, jer je prepoznao nešto što postoji od davnašnjih vremena a i danas, a opet nekako prikriveno. Po riječima Stane Marušić, sujevjerje predstavlja dobar dio običaja i vjerovanja jednog naroda i u tom kontekstu osvjetljava i kulturnu prošlost naroda. Najveći dio naših običaja, kao što su npr. božićni i uskršnji, je paganskog porijekla. Kako je hrišćanska religija prihvatila ove običaje, može se reći da je u svoje okrilje praktično prihvatila sujevjerje. Nauka ima racionalan pristup a za sujevjerje bi se reklo da je to nepriznata sestra nauke. Sujevjerje traga da dođe do nekih spoznaja kao i nauka ali na jedan iracionalan način. Kad je u pitanju Crna Gora veliki broj primjera sujevjerja, kako kaže Stana Marušić može se naći u okviru narodne književnosti, odnosno kroz usmeno i pismeno književno predanje.

Stana Marušić, kustos-etnolog

       Profesor doktor Novak Kilibarda je na početku svog izlaganja prvo naveo nekoliko primjera sujevjerja koje se u velikoj mjeri i danas koriste u narodu.

       Profesor Kilibarda često koristi naziv praznovjerje umjesto sujevjerje. Najčešće je religija osuđivala praznovjerje. Bolje reći osuđivala je ono što nije mogla upotrebiti za svoje potrebe. Sve što je mogla da koristi od sujevjerja to je prihvatila. Po riječima Novaka Kilibarde, praznovjerje se u dobrom dijelu može smatrati primitivizmom. Objašnjava to činjenicom da jeste na neki način primitivizam vjerovati u nešto što se ne može dokazati. U tom kontekstu se može posmatrati i religija, jer je prihvatila veliki broj običaja iz paganskog vremena, a koji su u domenu praznovjerja. To su činjenice, bez obzira što gledano individualno vjerovanje ili odlazak u vjerske objekte nekome donosi duševni mir i zadovoljstvo.

       Kroz primjere iz Gorskog vijenca, prof. Kilibarda jasno ukazuje na to da je Njegoš bio veliki borac protiv praznovjerja. U najelitnijim trenucima naše književne duhovnosti sretaju se detalji sujevjerja koji upotpunjuju književnu sliku.

Profesor doktor Novak Kilibarda

        Docent doktor Lidija Vujačić, antropolog smatra da kod sujevjerja postoji dominacija paganskih elemenata. Svi ti elementi mogu se na neki način svrstati u tri grupe i to: svijet prirode, svijet kulture i svijet čovjeka. Kad je sujevjerje u pitanju tu treba razlikovati dvije stvari - ono što se naslijedi i ono što čovjek sam stvara.

       Lidija Vujačić naglašava da nema civilizacije, nema kulture koja ne poznaje određene elemente sujevjerja. Ono nije odlika samo primitivnih, prvobitnih naroda. To je karakteristika i savremenih društava odnosno savremenog čovjeka. Čovjek želi da da neki smisao, neko objašnjenje za određene pojave. Uvijek kad nije u stanju da nađe racionalno objašnjenje, pribjegava nečem iracionalnom.

       Religija je, po riječima Lidije Vujačić, na neki način uređeni sistem vjerovanja. To nije slučaj sa sujevjerjem. Kod sujevjerja je više prisutno individualno, a kod religije kolektivno. Religija je kolektivni način vjerovanja. Sujevjerje je vrlo prilagodljivo i bez obzira na napredak nauke i tehnike i sva saznanja do kojih je danas došlo, ono se i danas javlja u velikoj mjeri.

       Svi ključni prelomni momenti, u čovjekovom životu izazivaju psihološko opterećenje. Često puta čovjek pribjegava sujevjerju da bi lakše savladao ta opterećenja.

Docent doktor Lidija Vujačić, antropolog

       U toku razgovora o o ovoj temi, prisutni su imali priliku da vide nekoliko video prikaza koji na najbolji način prikazuju primjere sujevjerja.