03.09.2010.

JU "MUZEJI, GALERIJA I BIBLIOTEKA" BUDVA
MODERNA GALERIJA

Izložba slika
iz ciklusa "Akt"
ĐORĐIJE BATO BOLJEVIĆ

       U Modernoj galeriji otvorena je samostalna izložba akademskog grafičara Đorđija Bata Boljevića iz ciklusa "Akt". Izložbu je otvorila Mirela Čormaković, istoričar umjetnosti.

Otvaranje izložbe

Đorđije Bato Boljević

       Đorđije Bato Boljević rođen 19.marta 1971. godine u Podgorici. Diplomirao je 1996. godine па Fakultetu likovnih umjetnosti nа Cetinju na odsjeku za grafiku, u klasi profesorke Anke Burić. Član je Udruženja likovnih umjetnika Crne Gore od 1997. godine. Pored likovne grafike, bavi se slikarstvom i crtežom. Samostalne izložbe imao je u Budvi, Kotoru, Podgorici, Beogradu. Izlagao je i na mnogim kolektivnim izložbama u: Budvi, Tivtu, Kotoru, Podgorici, Beogradu, Užicu, Mađarskoj, Bugarskoj, Španiji, Belgiji. Živi i radi u Budvi.

Mirela Čormaković

       Mirela Čormaković, istoričar umjetnosti likovno stvaralaštvo Đorđija Bata Boljevića opisuje na sljedeći način:

       "Akademski grafičar Đorđije Bato Boljević svoj umjetnički identitet predano gradi već više od decenije stvarajući osobeni likovni izraz kroz dijalog pojavnog i meditativnog aspekta postojanja. Sažimajući lične "razloge za umjetničko stvaranje" formira likovnu gramatiku na pravilima koja mu omogućavaju potpunu slobodu i autonomnost likovnog razmišljanja.
Sklon monumentalnom, snažnom, energičnom i ekspresivnom likovnom iskazu, u figuraciji pronalazi izraz i polazište za kontemplativno poigravanje sa neiscrpnim egzistencijalnim preispitivanjima, intelektualnim sagledavanjima i emotivnim otkrivanjima.
Vješt u naporu da fizičku snagu površine prenese u duhovne dubine pozadine, autor istražuje realne i imaginarne prostore u samom sebi.

       Kombinovanim tehnikama crteža, spontanim i gotovo divljim potezom, svodi akt na fragment (glavu ili torzo) koji u dinamici pokreta gubi svoju pojavnost. Prvobitno zadatu formu svodi na metaforu snage, dinamike i energije sve u želji da se udalji od konvencionalnog likovnog prikaza, da iskaže "nešto novo" i "nešto drugo", blisko ličnom senzibilitetu koji je ozbiljan, žestok i urban. Iz blještave bjeline platna ili papira, gdje bijelo označava početak, prazninu i tišinu, izranja dominantna crna boja crteža, boja ozbiljnosti, sigurnosti i konačnosti, koja uz neutralnu sivu boju magle, prošlosti i nepoznatog, gradi oblike raznovrsnih monohromnih pulsacija.

       Na novijim platnima uvodi diskretne kolorne partiture koje doprinose ne samo svježini prizora, već i demistifikaciji denotativnog i konotativnog sadržaja ovih radova. Plava kao izraz istine i slobode, beskonačnosti i metafizičkog, žuta kao simbol energije i razumijevanja, zrelosti i prolaznosti.

Potenciranjem dualističkih odnosa: crno-bijelo, svijetlost-tama, površina-dubina, mir-nemir, odbojnost-privlačnost, potvrđuje enigmu života i svijeta, ali i pokreće vječna pitanja odnosa fizičke konačnosti i metafizičke beskonačnosti.

Karakterističan detalj ovog opusa, motiv po kojem Boljevićev cjelokupni likovni rukopis stiče prepoznatljivost, su oči odnosno, oko. Svevidjeće, Horusovo oko proviđenja, pogleda prodornog poput sječiva, ono prati, zbunjuje, zaustavlja, ledi u trenutku i uvlači posmatrača u začarani krug suočavanja, preispitivanja i samo-otkrivanja.

       Prvi utisak koji ovi radovi ostavljaju na posmatrača je dramatična napetost prizora, mističnost, a ono u svojoj suštini krije nastojanje autora da afirmiše neposredni doživljaj, da sačuva svježinu trenutka, a da ne pretrpa suvišnim težnju ka što većoj jednostavnosti.
Ovdje nema mjesta uglađenosti, patetičnom lamentu, lažnom trudu, sve je odraz vitalnosti i savremenosti. Destrukcija, depersonalizacija, provokacija, bunt, revolt, ogorčenost, opomena, osuda, ali trijumf života.

       Virtuozni crtež, siguran gestički potez, znalačka kompoziciona postavka, usklađenost ideje i odabranog materijala, određuju Boljevića vrsnim likovnim stvaraocem jasno izgrađenog sopstvenog duktusa. U punom stvaralačkom zanosu, Boljević svoje "umjetničko" individualno i specifično pronalazi u okviru grafičke tehnike, postignutim čini korak naprijed u pomjeranju granica savremene crnogorske likovne scene, ali novi pristupi i novi rezultati tek predstoje".