21.07.2010.

GRAD TEATAR BUDVA

Trg Pjesnika

VLADIMIR VOJINOVIĆ
"PRIČE IZ MONTANARA"

       U srijedu, 21. jula 2010. godine na Trgu pjesnika je nastupio Vladimir Vojinović i predstavio svoju zbirku "Priče iz Montanara", objavljenu u  okviru edicije “Zeleni svesci”, koju poznati hrvatski izdavač “Antibarbarus” realizuje u saradnji sa ulcinjskom “Plimom” i Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske. Razgovor sa književnikom Vladimirom Vojinovićem, vodio je Dragan Radulović.

Vladimir Vojinović

       Vladimir Vojinović rođen je 1978. u Nikšiću. Diplomirao je i magistrirao na Filozofskom fakultetu u Nikšiću gdje obavlja poslove saradnika u nastavi. Novinar je redakcije za kulturu dnevnika Vijesti. Objavio je tri romana: „Pioni brda", Narodna biblioteka Radosav Ljumović (1999.), „Nafaka", Narodna biblioteka Radosav Ljumović (2000.), „Portret Igora Đukića", CDNK (2005.). Njegovu knjigu pod nazivom “Poročni sudija: studija o crnogorskom pokretu socijalne literature i međuratnim člancima i pripovijetkama Milovana Đilasa”, nedavno je objavila Matica crnogorska i djelo je praćeno najlaskavijim ocjenama stručne javnosti. Kratke priče i pripovjetke objavljuje u crnogorskim časopisima Ars i Plima. Autor je stručnih i naučnih radova iz oblasti nauke o književnosti i koautor je čitanke za deveti razred reformisanog crnogorskog osnovnoškolskog sistema. Živi u Podgorici.

Dragan Radulović

       Na početku književne večeri, Dragan Radulović je predstavio svog gosta i njegov dosadašnji književni rad. Posebno se osvrnuo na njegov magistarski rad koji ustvari predstavlja knjigu "Poročni sudija". Ta knjiga predstavlja studiju o kritičkom, poetičkom i proznim radovima Milovana Đilasa između dva svjetska rata. Osim radova Milovana Đilasa, prikazuje se i fenomen socijalne literature u kojem su značajno učestvovali crnogorski pisci koji su objavljivali svoje radove u Crnoj Gori, a dominantno u Beogradu i Zagrebu.

       Vladimir Vojinović kaže da se bavio u svojim radovima socijalnom literaturom, pokretom socijalne literature između dva svjetska rata i ljevičarski nastrojenim piscima, kako ih je međuratna publicistika prepoznala. Dobar dio svog rada, povetio je Milovanu Đilasu. Autor naglašava da ga je posebno inspirisalo to što je uočio strah crnogorskih književnih kritičara da se bave djelom Milovana Đilasa.

       
       Istražujući književni rad o Milovanu Đilasu, napominje autor, postalo mu je jasno da on nije bio neporočni sudija, pa je smatrao da je eto zgodno da knjigu, odnosno naučni rad, nazove "Poročni sudija".

       Vladimir Vojinović ističe da su u međuratnom periodu djelovali pisci koji su bili angažovani na način kakav ne odgovara i ne služi na čast pravom književnom radu. Oni su sprovodili partijsku doktrinu. U dijelu bavljenja literaturom Milovan Đilas je bio na toj liniji.

       Za međuratni period naglašava da je u tom vremenu u literaturi sigurno najznačajnija ličnost bio Stojan Cerović. On je organizovao kulturna dešavanja i pomagao mlade ljude koji su imali kvalitetne ideje i otvarao im stranice svog časopisa "Slobodna misao".

       Zbirka pripovjedaka "Priča iz Montanara", dobila je naziv po džez klubu koji se nalazi u Podgorici. Dvije priče iz zbirke posvećene su ovom džez klubu. Vladimir Vojinović kaže da postoje te motivisane priče koje se odnose na džez klub, jer je to bilo kultno mjesto, koje više nažalost ne postoji. Kad se to kultno mjesto ugasilo, izgubili su svi oni koji su bili upućeni na kulturu. Ova zbirka ustvari jeste angažovana literatura. Zadatak pisca je da ukazuje na probleme u društvu, ako već nije u mogućnosti da ih rješava. Knjiga sadrži 12 novih kratkih priča u kojima autor nastavlja istraživanja narativnih modela i granica pripovijedanja. Dvanaest priča se odnose na najvažnije topose crnogorske književne i državne istorije, od Duklje do danas. Pisane su u duhu opštecrnogorskog jezičkog standarda.