SADRŽAJ PO
OBLASTIMA
Književni programi
Likovni programi
Scenska umjetnost
Muzički programi
Arhivska i bibliotečka građa, studije, knjige...
Organizacije, institucije, društva
Manifestacije, festivali
Portreti
Muzejske izložbe
Galerije, foto reportaže, video zapisi



| Naslovna | O projektu | Saradnički program | Linkovi | Kontakt |
 
   
   
     





 

 

 

28.08.2008.

"GRAD TEATAR CITY – PRVA BANKA CRNE GORE"

 

Konferencija za novinare povodom završetka
22. festivala „Grad teatar city Budva-Prva banka Crne Gore“



U prostorijama Grad teatra Budva održana je konferencija za novinare povodom završetka ovogodišnjeg Festivala. Bila je to prilika da se sumiraju rezultati nakon skoro dva mjeseca intezivnog odvijanja programa.


Merin Smailagić, v. d. direktora Grad teatra, saopštio je osnovne karakteristike ovogodišnjeg Festivala. Istakao je da je odvijanje Festivala, koji je inače trajao od 01. 07. do 20. 08., bilo uspješno. Realizovana su 64 programa od čega 36 dramskih, 14 književnih, 11 muzičkih i 3 likovna. Ono što je najznačajnije za ovogodišnji Festival jesu tri koprodukcije, od kojih je prva realizovana već trećeg jula. Radi se o predstavi "Kaligula" Tomaža Pandura. Druga predstava je "Kadmopolis" i treća "Ogovaranje" koja je izvedena 10. avgusta u Buljarici.

Što se tiče budžeta Grad teatra, saopštio je da je za ovu godinu taj iznos bio u vrijednosti milion pedeset dvije hiljade eura, od čega je za direktnu realizaciju programa festivala izdvojeno 771000€. Realizacija dramskog programa je išla preko agencije "Multimedija", a Grad teatar je bio zadužen za transver i smjestaj učesnika. Zbog nekih promjena u ovim stavkama vjerovatno da će doći do promjene planiranog budžeta u dogovoru sa osnivačem.

Sponzor ovogodišnjeg "Budvanskog ljeta" i "Grad teatra" je Prva banka Crne Gore. Za ove namjene je izdvojila 100 000€. Od toga za brend ime "Grad teatar city - Prva banka Crne Gore" namijenjeno je četrdeset hiljada koje su po riječima Smailagića u potpunosti realizovane.

Prošlogodišnje koprodukcije su imale već dosta veliki broj izvođenja i postigle zapažen uspjeh. Gospodin Smailagić to očekuje i od ovogodišnjih koprodukcija da će nastaviti svoj pozorišni život, što se već sad može reći za prvu koprodukciju - predstavu "Kaligula".

Maja Đurić - Đorđević, selektor likovnog programa, je napomenula da je ove godine održan relativno mali broj likovnih izložbi. Problem je nedostatak prostora. Izložbeni prostor je ujedno i mjesto za pripremu glumaca za predstave koje se izvode na sceni između crkava. Iz tih razloga likovni program je realizovan kroz svega tri izložbe od kojih su dvije grupne i jedna samostalna. Posebno ističe kvalitetnu saradnju sa Modernom galerijom iz Budve, sto je značajan korak u odnosu na prethodne godine.

Bitan način prezentovanja Grad teatra i njegove istorije bio je i organizacija izložbe dizajna dosadašnjih plakata Grada teatra. Ta izložba je organizovana u predfestivalskom programu a datadšnji selektor likovnog programa je bio Stanko Papović.

Svetlana Ivanović, selektor književnog programa, zadovoljna je realizacijom ovog segmenta Grad teatra. Veći dio planiranog je realizovan, odnosno od šesnaest planiranih bilo je četrnaest realizovanih književnih večeri. Posebno izražava zadovoljstvo posjetom na Trgu pjesnika, sto pripisuje tome da su ove godine otvorene mnoge teme koje karakterišu ne samo preispitivanje pozicije književnosti u današnjem svijetu, već uopšte ono što karakteriše književnost. Smatra da je publika zaista imali sta da čuje na Trgu pjesnika. Nada se da će naredne godine nastaviti na isti način, odnosno da će sa jedne strane zadovoljiti kvalitet, ono što je standard u književnoj umjetnosti a sa druge strane privući publiku da u velikom broju prisustvuje na Trgu kao što je to bio slučaj i ove godine.

Nakon izlaganja predstavnika Grad teatra uslijedila su pitanja novinara. Ona su se odnosila na neke djelove odvijanja ovogodišnjeg Festivala (cijena pojedinih predstava, tehnički uslovi, scene i sl), do pitanja vezanih za naredni Grad teatar (buduće produkcije ili koprodukcije, mogućnost ponovnog korišćenja Citadele i sl.).