SADRŽAJ PO
OBLASTIMA
Književni programi
Likovni programi
Scenska umjetnost
Muzički programi
Arhivska i bibliotečka građa, studije, knjige...
Organizacije, institucije, društva
Manifestacije, festivali
Portreti
Muzejske izložbe
Galerije, foto reportaže, video zapisi



| Naslovna | O projektu | Saradnički program | Linkovi | Kontakt |
 
   
   
     





 



08.08.2008.

"GRAD TEATAR CITY BUDVA – PRVA BANKA CRNE GORE"


Izložba:
Galerija Pizana


Otvorena poslednja izložba ovogodišnjeg festivala „Grad teatar city Budva-Prva banka Crne Gore“. Na izložbi koju je organizovala Galerija PIZANA iz Podgorice, pod nazivom RENESANSA – SAN O LIJEPOM, učestvuje 8 crnogorskih umjetnika mlađe i srednje generacije, a izloženo je 7 radova (dva umjetnika radila su zajednički rad). Na izložbi su zastupljeni radovi realizovani u različitim medijima - slika, sklulptura, prostorna instalacija, koji za temu imaju renesansu, i percepciju tema renesansnog perioda u današnjem vremenu.


Otvaranje izložbe


Izložbu je otvorila Milica Radulović, istoričar umjetnsoti

RENESANSA - SAN 0 LIJEPOM

Budući da je renesansna umjetnost svoj vrhunac doživjela u djelima čiji su tvorci duboko pripadali neoplatoničarskim uvjerenjima, po kojima je ljepota vidljivog svijeta, a iznad svega ljudska ljepota, odraz božanskog u materijalnom svijetu, naziv ove izložbe, nametnuo se sam po sebi, kao logičan uvod u njen smisao. Definisanje samog pojma - lijepo, s aspekta relevantnih estetskih teorija, zahtijevato bi daleko detaljniju i složeniju analizu, što u ovom tekstu želim izbjeći. No, biće interesantno pratiti, a to jednim dijelom i jeste ideja ove izložbe, kako i na koji način taj pojam egzistira na polju savremene umjetnosti. Osim toga, a podsjećajući se na glavne odrednice Renesanse kao umjetničko-istorijskog perioda, dakle na - ideale klasičnog, harmoniju, sklad i lijepo, ali i na samo značenje riječi renesansa (fr. renaissance) - obnova, preporod, procvat, ovom izložbom, na neki način, pokušala se uspostaviti veza između onoga što predstavlja umjetničko naslijeđe i onoga što je aktuetno-, prevesti, naime, neke reference klasičnog na jezik savremenog. Razmišljajući na taj način, otvorio se prostor za najrazličitija umjetnička otkrivanja, traženja i čitanja renesansnih karakteristika u okvirima ovovremenog.
Renesansni snovi, potekli iz želje za vraćanjem klasici, donijeli su novom dobu ne preporod antike već rađanje modernog čovjeka. Ova izložbe, tiče se, na neki način, i toga da li je savremeni čovjek sposoban slijediti takav san, ili, konačno, "Pokazati da su sve ljudske stvari samo san."*

Milica Radulović

izvor
Danijela Mršulja realizovala je rad koji svojim nazivom direktno upućuje na njegov sadržaj. Sedam objekata - posuda napunjenih vodom, koje stoje na zidu u istom nizu, kako sama umjetnica objašnjava, imaju nešto od „čuvanja u njedrima" i sugestija su Života kao izvora svega. U sakralnom slikarstvu, sud za vodu imao je značenje „najčistije posude" i tretirao se kao izvor žive vode". Ispružene ruke koje se nalaze na svakoj od ovih posuda, produbljuju osjećaj duhovnosti i mističnosti. Tako predstavljena, ruka na izvoru, likovno i metaforički, približava nas procesu različitih religijskih, simboličnih pa i poetskih otkrivanja i značenja. To je gest milosti i blagosti, poziv na pročišćenje, u kom se nalazi esencija iskonski lijepog i čistog. U saglasju sa bijelim, po podu pravilno raspoređenim geometrijskim oblicima - polovinama, spojenim tako da čine cjelinu, uspostavljene su harmoničnost i sklad, čime je umjetničko djelo dovedeno do konačnog značenja. Njegova cjelokupna likovnost, nudi mogućnost osobenih, krajne individualnih opažaja i doživljaja. No, posmatrano u skladu sa konceptom ove izložbe, prepoznaje se ostvarenost sveobuhvatne ideje renesansnog modela, u njenom suštinskom poimanju.

DANIJELA MRŠULJA, vajar (Kotor, 1979).
Diplomirala i magistrirala na FLU u Beogradu, odsjek vajarstvo, u klasi prof. Mrđana Bajića, 2007. godine. Izlagala samostalno i na grupnim izložbama (Beograd, Kotor, Herceg Novi, Italija, Njemačka). Član je
ULUCG-a.
E-mail: danijelamrsulja@yahoo.com


paralela jednine

Zajednički rad dvoje umjetnika Maje Vučić Radonjić i Mirka Radonjića sastoji se iz dvije komponenete - gdje jedna nosi muški, a druga ženski princip. Njihova različitost ne podrazumijeva suprotnost. Muški, koji je načinjen od kamenih oblutaka pravilno raspoređenih na podu, u ovom slučaju ima značenje temelja, oslonca, čvrstine. Mogućnost razmjestivosti njegovih elemenata, tj. njihova pokretljivost, sugeriše sposobnost preobražavanja racionalnog u meditativno. Manufakturno - personifikovano slaganjem, zidanjem, iscrtavanjem i ispisivanjem po pojedinim djelovima kamene kompozicije, svojom razloživošću ukazuje na ideju transponovanja fizičnog u mentalno. Ženski dio koji levitira nad muškim, realizovan рrеко bijele haljine u najkonkretnijoj predstavi bremenitosti, jasno upućuje na plodnost i rađanje - zemlju, Geu. No, upravo u tom uzdizanju, lebdenju u vazduhu, kojim se dodatno akcentuje njegova spiritualna suština, prepoznaje se ona jedinstvena ideja prelaska iz fizičnog u duhovno, iz osjetnog u poetično... Tako ove dvije jednine svojim paralelalma čine sadržaj. Njihovim sjedinjavanjem, dešava se Preporod.

MAJA VUČIĆ RADONJIĆ, slikar(Beograd, 1979).
Diplomirala na FLU na Cetinju, odsjek slikarstvo, u klasi prof. Dragana Karadžića. Studijsko putovanje u trajanju od godinu dana na L'Ecol de Веаuх Arts du Lyon, Lion - Francuska, 2003/04 godina. Učestvovala na grupnim izložbama.
E-mail: velamaja@cg.yu

MIRKO RADONJIĆ, slikar (Podgorica, 1984).
Diplomirao na FLU na Cetinju, odsjek slikarstvo, u klasi prof. Dragana Karadžića, 2008. godine. Učestvovao na kolektivnim izložbama (Podgorica, Beograd, Cetinje, Herceg Novi).
E-mail:: mirko204@cg.yu


lily
U čežnji za lijepim i idealnim, Biljana Keković je odabrala motiv naglašene plastičke čistote i jednostavnosti. Stilizovana predstava cvijeta ljiljana, prevedena je ovdje na nivo njenog simboličkog značenja, koje se vezuje za nevinost, djevičanstvo, čednost... Kao takav, ljiljan je postao neizostavni dio svih religioznih tema koje prikazuju Bogorodicu, gdje ovaj cvijet ima atribut božanskog prisustva, i uopšte, cjelokupna renesansna umjetnost protkana je njegovim znakom.
Prateći koncept ove izložbe, potpunom redukcijom patetične narativnosti, veoma svedenim izborom likovnih elemenata, autorka gradi umjetničko djelo izuzetne produhovljenosti i koncentracije. Motiv tako postaje simboličko jezgro, noseći element kreativnog procesa. Svodeći njegovu likovnu formu na smisaonu suštinu, on postaje oduhovljeni znak. Esencijalnošću i naglašenim intenzitetom boje, dodatno se interpretira sadržaj, čime se uspostavljaju novi prostorno - plastički efekti, koji još više produbljuju besprekornu harmoniju slike. Slijedeći savremene umjetničke pojave, gdje se stvaralački doživljaj i uzbudenje prenosi kroz čistu formu, autorka ostvaruje djelo potpune estetske vrijednosti i vizuelnosti, u kom forma „luči osjećanja". Tako uspostavljenim odnosom, prepoznaje se onaj osjećaj mističnosti, duhovnosti, metafizičkog prostora i naboja, koji otvara beskrajni prosotor intuitivnog i autonomnog nasludvanja i otkrivanja njegovog sadržaja.

BILJANA KEKOVIĆ, slikar (Podgorica, 1970).
Diplomirala na FLU na Cetinju, odsjek grafičkog dizajna u klasi prof. Mila Grozdanića i odsjek slikarstva u klasi prof. Ratka Lalića, 1993.godine. Studijski se usavršavala u Cite International des Arts, Pariz, 2006. i Center d'Art i Natura, Farrera de Pallar, Španija, 2001. Magistrant je slikarstva. Imala je više samostalnih izložbi, a učestvovala je na brojnim grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu (Podgorica, Cetinje, Novi Sad, Brisel, Pariz, Španija). Član je ULUCG-a.
E-mail:bkekovic@gmail.com


design for life
Roman Đuranović se u svom stvaralaštvu kontinuirano bavi definisanjem savremenog čovjeka, tačnije osobenom poetikom njegovog urbanog življenja. Ostavši dosledan svojoj već uveliko prepoznatljivoj likovnoj interpretaciji, a u nastojanju da prati idejnu nit ove izložbe, autor je predstavio četiri rada, koja, u tematskom smislu, uspostavljaju onu traženu vezu izmedu naslijeđenog i modernog. Ako je klasična umjetnost svoje uzore imala u grandioznim istorijskim, mitološkim i religioznim temama, nije li onda savremena umjetnost i njena ikonografija dovedena upravo do onih sadržaja koje prepoznajemo na ovim slikama. Muškarac i žena, prikazani, tačnije „kadrirani" u beznačajnim momentima svakodnevice, uz blagu premisu erotičnosti, postaju ovdje metafora jednog opšteg stanja duha, sveukupnog doživljaja zadovoljstva i uživanja, tako primamljivog čovjeku današnjice. Taj čudan i raskalašan svijet, lucidno dočaran, emituje, tako, jednu drugačiju poruku, čitljivu na nivou razmišljanja o vrijednosnim postulatima modernog doba, čime, u idejnom i sadržajnom smislu, ono postaje suštinska referenca ovovremenog. Na liniji otkrivanja njegovih takvih značenja, uspostavlja se ona spona koja ga dovodi u vezu sa koceptom ove izložbe i koja mu otvara put višeznačnih tumačenja i raslojavanja...

ROMAN ĐURANOVIĆ, slikar (Doboj, 1969).
Studirao па FLU u Sarajevu, diplomirao na FLU na Cetinju. Više puta izlagao samostalno, kao i u okviru grupnih izložbi (Podgorica, Cetinje, Ljubljana, Skoplje, Budva, Beograd, Drezden, Berlin, Barselona, Novi Sad). Clan je ULUCG-a. E-mail: unaidunja@cg.yu


portret sa cigaretom
Rad Igora Rakčevića nudi reminiscenciju na renesansni portret, u konkretnom slučaju ženski portret, koji je odabran kao polazište za kreativni proces. Fotografisana u jednoj opuštenoj, lagodnoj pozi, dama sa cigaretom u ruci nagovještava atmosferu raskoši, uživanja... Mrežom tačkastih znakova, „prevučenom" ргеко cijele slike, igrom njihovih formi, njihovim kontinuiranim ponavljanjem, očitava se impuls kojim se gradi slika. Ovako postignuta vibrantnost prizora, ostavlja utisak djelimične „nejasnoće" gledanog, kojom umjetnik, promišljeno i efektno, sugeriše dojam renesansnog sfu-mata. Prateći neke naznake renesansnih tragova u okvirima ovog rada, a u skladu sa konceptom ove izložbe, interesantno postaje naslućivanje i tumačenje različitih nivoa rečenog, prevedenih na jezik savremenog. Umjetničko posmatranje i tretiranje određenih estetskih konstanti, prema kojima i Ijudska Ijepota pripada toj ka-tegoriji, ukazuje na ostvarenost i bliskost sa idejom ove izložbe i nudi mogućnost dodatnog, individualnog promišljanja i otkrivanja njenog značenja.

IGOR RAKČEVIĆ, grafičar (Podgorica, 1971).
Diplomirao na FLU na Cetinju, 1995. godine. Magistrirao na FLU u Beogradu, na predmetu Grafika, 1997. godine. Predstavnik Srbije i Crne Gore na 51. Bijenalu u Veneciji 2005. godine. Učestvovao na brojnim samostalnim i grupnim izložbama u zemlji i inostranstvu (Venecija, Beograd, Kasel, Podgorica, Budva, Cetinje). Član je ULUCG-a.
www.rakcevic.com


cut сору paste

Milena Jovićević Popović, „preuzimanjem" Leonardovog crteža idealnih ljudskih proporcija, rađenog po Vitruviju, zapravo akcentuje njegovu estetsku suštinu. Odabrani crtež, predstavlja jedan od najsavršenijih prihvaćenih kanona idealnog i lijepog. Njegovom daljom kreativnom „upotrebom", autorka ide ka procesu realizacije ideje, koja ima za cilj da uputi na odnos između ideala klasičnog i momenata savremenog. Islikavanjem obrisa stigmatizovanog ljudskog tijela u njegovoj dramatičnoj pozi razrovašenosti ili tačnije rečeno - nedovršenosti, preko kontura Leonardovog crteža, autorka ističe i upućuje na njihovu konfrontiranost. Deformisano ljudsko tijelo, koje krvari, dovedeno skoro do tačke neprepoznatljivosti, izlazi iz utvrdenog, opisanog kruga u kom se nalazi idealni čovjek. Nepodudaranjem njihovih proporcija, tačnije „izmicanjem" onog savršenog, sugeriše se i asocira na aktuelno stanje pogubljenosti, fragilnosti, dezorjentisanosti ovovremenog čovjeka. Otisci stopala koji se naziru u pojedinim fragmentima slike, dodatno upućuju na ideju njihovog „raskoraka". Na taj način, osobenim rečnikom vizuelno - tekstualnih formi, autorka saopštva i prenosi intimni doživljaj ili spoznaju, o antiklasičnom i antihumanističkom društvu današnjice, i poziciji modernog čovjeka u njemu.

MILENA JOVIĆEVIĆ POPOVIĆ, slikar (Cetinje, 1978).
Diplomirala na FLU na Cetinju, u klasi prof. Nikole Gvozdenovića, 1999. godine. Diplomirala na Ecole Nationale Superieure Des Beaux-Arts u Parizu, u klasi prof. Dominique Gauthier, 2004. godine. Postdiplomske studije na Beaux-Arts u Parizu, kod prof. Dominique Gauthier, 2005. godine. Magistrirala na FLU na Cetinju, u klasi prof Dragana Karadžića, 2008. godine. Učestvovala na brojnim izložbama u zemlji i inostranstvu (Belgija, Italija, Španija, Istambul, Njujork, Peking). Član je ULUCG-a i Francuske asocijacije umjetnika - Figure Critique.
E-mail: j_milena@yahoo.com


radost življenja
Slobodanka Rićko Mićunović je za polazište svog rada odabrala figure anđela, kao jednog od najtipičnijih motiva religiozne umjetnosti. Figure nage djece sa krilima - putti, u svojoj pojavnosti, onako kako su prikazivani tokom čitave istorije slikarstva, jedna su od najizrazitijih predstava idealnog i lijepog, sa najintenzivnijom asocijacijom na duhovno, nadzemaljsko... Preuzimanjem njihovog takvog značenja ali i njihove utvrđene konkretnosti u smislu vizuelne predstave, umjetnica ih, daljom kreativnom intervencijom, smješta u zasebne žičane konstrukcije sfernog oblika. Tako oni postaju „zarobljeni", uhvaćeni... Vodeći se idejom ove izložbe, koja se jednim dijelom bavi i tim koliko su neki ideali renesansnog „preživjeli" i opstali u okvirima savremenih konotacija, umjetnica je ostvarila rad koji možda najdirektnije upućuje nа odgovor. Zarobljeni anđeo, biću sklona takvom definisanju, postaje sada nosilac jedne drugačije poruke, specifičnog umjetničkog razmišljanja i doživljaja. Zarobljenost kao stanje, sugeriše tako jednu ideju vrlo blisku savremenom posmatraču, koja otvara prostor neiscrpnom traženju i prepoznavanju njenog značenja u današnjem vremenu.

SLOBODANKA RIĆKO MIĆUNOVIĆ, slikar (Bijelo Polje, 1963).
Diplomirala na Kulturološkom fakultetu na Cetinju, odsjek slikar konzervator, 1990. godine. Studijski boravak u Cite des Arts International, Pariz, 2007. godine. Član likovne grupe Art crtique, od 2007. godine. Član ULUCG-a. Izlagala samostalno i na grupnim izložbama (Podgorica, Lion, Herceg Novi, Cetinje). Član je ULUCG-a.
E-mail: riri@cg.yu


Tekst u ovom prilogu preuzet iz kataloga koji je izdala galerija Pizana povodom organizovanja ove izložbe.