Lucija Jelušić kaže da nasleđe Budve još uvijek nije dovoljno istraženo pa iz tih razloga monografija "Budva - grad kralja Kadma" još više dobija na značaju. Monografija ima dvojaku ulogu i to sa jedne strane turističko predstavljanje jedne milenijumske kulture, a sa druge uvod u alnalitička istraživanja mnoštva tema od kojih su mnoga do sad bila neistražena ili sasvim zapostavljene. Tekstove eminentnih stručnjaka za određene teme oplemenjuju fotografije vrsnih fotografa. Kada se govori o vizuelnoj i likovnoj opremi monografije, lako se uočava da nije u pitanju samo puka reproduktivnost koja prikazuje grad i njegovu okolinu, već je riječ o osobenom dizajnu koji predstavlja individualnu umjetničku kreaciju Marinka Lugonje koji je uspio da usaglasi raznorodne segmente i ovoj knjizi udahne sasvim osobenu dušu, ističe Lucija Jelušić.
Monografija predstavlja i začetak dalekosežnih istraživanja bez kojih prava vrijednost grada neće biti u potpunosti poznata. Bez monografija različitih profila, nebi mogli saznati suštinu prostora u kome prebivamo čime se potvrđuje njihova obrazovna, sociološka, kulturna i turistička funkcija. Ona predstavlja i podsticaj mlađim naraštajima za novim istraživanjem i daljim objavljivanjem novih publikacija. Ovaj tip monografije o Budvi nikada ne treba smatrati završenim djelom. To je primjer koji će se stalno obogaćivati, nadopunjavati, iznova kako likovno oplemenjivati, tako i promišljati naučnim materijalom koji će stalno potvrđivati bogastvo grada u kome živimo naglašava Lucija Jelušić.

       Branislava Liješević je u svom obraćanju kroz pregled razvoja kulture, posebno govorila o osnivanju i razvoju "Grada teatara" i njegovom uticaju na turističku ponudu Budve. Grad teatar je osnovan kao izražena potreba da se istorija, odnosno spomenici kulture povežu sa potrebama turizma i sa zahtjevima novog doba da se turizam i kultura prožimaju. U vrijeme osnivanja ove manifestacije teško je bilo pretpostaviti da će se Grad teatar toliko razviti i da će proslaviti 25 godina postojanja. Kad je počeo Grad teatar, ističe Branislava Liješević, cilj je bio vezan za turizam tj. da se promijeni ritam života u Budvi. Pored hotela i divne prirode, grad je praktićno bio mrtav jer nije bilo sadržaja koji bi goste zadržali u večernjim i noćnim satima. Kad je počeo prvi festival, ispunio se san turističkih radnika koji su željeli da Budva živi kao i svi drugi turistički gradovi na poznatim inostranim turističkim destinacijama. Desilo se ustvari da poslije prve prestave grad počinje da živi noću. Sve se ovo odigravalo u Starom gradu koji još nije bio u potpunosti završen, kaže Branislava Liješević.

       U uvodnom dijelu svog izlaganja Božena Jelušić kaže da je Budva po svojoj literaturi izuzetno značajna. To je mnogo više nego što bi se moglo pretpostaviti na osnovu veličine Budve. Kako je Budva nagrađena izuzetnim prirodnim bogastvima, očigledno je slična situacija i sa literaturom. U ediciji Književnost Crne Gore, u kojoj je obuhvaćeno sve od dvanaestog do devetnaestog vijeka, koja se sastoji od 20 knjiga, čak četiri knjige su posvećene piscima iz Budve.
Božena Jelušić ističe da Budva pripada grčko rimskom civilizacijskom krugu, stim što je Budva na samoj granici koja je dijelila istočno od zapadnog rimskog carstva, pa je vjerovatno ta okolnost vjerovatno uticala na sve ostalo što se kasnije događalo. Od tog vremena na ovamo napravljen je u monografiji presjek, književni luk u kojem su opisani značajni pisci koji su ovdje stvarali ili vode porijeklo sa ovog prostora a svoje stvaralaštvo su realizovali u inostranstvu. Božena Jelušić izdvaja Krsta Ivanovića, Stjepana Zanovića, Antuna Kojovića, Stefana M. Ljubišu, Stefan Mitrović. U posebnom odjeljku su obrađeni književnici koji danas žive i stvaraju u Budvi. U Budvi žive i stvaraju brojni pisci i pjesnici čija su djela visoko vrijednovana u književnoj kritici ne samo Crne Gore. U Budvi već decenijama živi i stvara Čedo Vuković, jedan od najznačajnijih pisaca modernog poslijeratnog poetskog i istorijskog romana (Mrtvo Duboko, Sudilište, Poruke, Sinovi sinova, Stefanov put). Poetsku dramu Harmonija, autor je posvetio gradu i njegovim mitskim osnivačima Kadmu i Harmoniji.

        Ljljana Zeković kaže da je u monografiji pokušala da prikaže sažetu sliku savremene likovne umjetnosti Budve koja je prepoznata kao značajan kulturni centar koji je našao mjesto na kulturnoj mapi kako Crne Gore tako i regiona.
Na ovom području su u drugoj polovini XIX vijeka započeli svoj stvaralački rad umjetnici koji pripadaju plejadi prvih školovanih slikara i vajara na našim prostorima. U drugoj polovini XX vijeka dolazi do naglog razvoja likovnosti u Crnoj Gori, pa samim tim i u Budvi.
Veliki doprinos razvoju likovnosti na ovim prostorima su dale i institucije kulture na ovom području koje su omogule da se organizuju razne izložbe kako autora iz Budve, tako i sa šireg područja. Tu svakako treba pomenuti Modernu galeriju, Spomen dom "Stefan M. Ljubiša", Grad teatar, Galerija na Svetom Stefanu i galerija "Marko K. Gregović" u Petrovcu.

       Marija Mihaliček je govorila o trojici zavičajnih slikara Budve i Petrovca - utemeljivača moderne crnogorske umjetnosti. Pojava ličnosti trojice umjetnika braće Anastasa i Špira Bocarića iz Budve i Marka Gregovića iz Petrovca, označava u istoriji likovne umjetnosti Crne Gore veliku prekretnicu. Djelovanje ovih ličnosti je od istorijskog značaja jer do njihove pojave, slikarstvo je bilo privilegija stranaca koji su dolazili u Crnu Goru na poziv crnogorskog dvora.
Marija Mihaliček naglašava da je zajedničko za svu trojicu autora to da su napustili zavičaj u ranoj mladosti radi školovanja. Shvatili su brzo da ni Budva, ni Petrovac ni Cetinje nijesu sredine u kojima oni mogu ostvariti svoje umjetničke ambicije. Iz tih razloga sudbina im je odredila da tragove svojih umjetničkih talenata posiju po širokom prostoru Balkana, kaže Marija Mihaliček.

       Sanja Marinović ističe da autorski tekst "Urbane karakteristike grada" odnosi se na procjenu stanja, opis i danas aktuelne situacije - položaj opštine ukazujući na neke razvojne mogućnosti i ograničenja. Riječ je prije svega o turističkom urbanom razvoju od sredine devedesetih godina. Tekst obiluje nizom statističjih podataka kao što su demografija, starosna, obrazovna i polna struktura, pitanje vjerske i nacionalne pripadnosti kao i rasporeda društvenih aktivnosti.
Budva je turistički centar i turizam je aktivna preokupacija većeg dijela stanovništva. Budva je grad koji je zbog određenih kvalitativnih i kvantitativnih promjena u svom razvoju bio prinuđen da inkorporira sve potencijale i stare i nove, i Stari grad Budvu i novoizgrađena naselja i potencijale masovnog karaktera i elitnog, zabavnog i kulturnog i na tako profilisanom identitetu gradi i dalje imidž primamljive turističke destinacije. Turizam utiče na stalni porast stanovnika, a razvoj turizma utiče i na migraciona kretanja, đe je uočljivo da dio stanovništva sa sjevera Crne Gore tražeći bolje uslove za život i rad dolazi u Budvu, kaže Sanja Marinović.