SADRŽAJ PO
OBLASTIMA
Književni programi
Likovni programi
Scenska umjetnost
Muzički programi
Arhivska i bibliotečka građa, studije, knjige...
Organizacije, institucije, društva
Manifestacije, festivali
Portreti
Muzejske izložbe
Galerije, foto reportaže, video zapisi





 
| Naslovna | O projektu | Saradnički program | Linkovi | Kontakt |

 

 

 

 

 

22.11.2010.

GRAD TEATAR BUDVA

 

AKADEMIJA ZNANJA


Književno veče
SVETISLAV BASARA

 

       U prostorijama Akademije znanja održano je književno veče Svetislava Basare. U razgovoru sa književnikom učestvovali su Božena Jelušić, profesorica književnosti, književna teoretičarka i kritičarka i Dragan Radulović, pisac iz Budve.


Svetislav Basara
Svetislav Basara


       U uvodnom dijelu književne večeri, Božena Jelušić je govorila o Svetislavu Basari i predstavila njegov književni rad. Svetislav Basara je dobitnik nagrade "Stefan M. Ljubiša" koju dodjeljuje Grad teatar. Povod za književno veče je upravo ova nagrada koja je uručena autoru na Dan Budve. Božena Jelušić je nakon uvodnog dijela pročitala obrazloženje nagrade iz kojeg se najbolje može sagledati veličina i bogastvo književnog rada Svetislava Basare. U obrazloženju nagrade se kaže:

       "Vodeći razlog nije bila činjenica da Svetislava Basaru mnogi smatraju jednim od najboljih srpskih pisaca druge polovine dvadesetog vijeka, već to što ovaj autor već decenijama svojom literaturom razgolićuje uniformnost duha, provocira i zbunjuje, suočava sa kontroverzama i razara stereotipe. Zbog toga što nadjačava buku i bijes površnog, odavno fragmentizovanog svijeta na koji smo osuđeni. Zbog toga što traži drugačiji put i ne pristaje da bude osuđen na „nužnosti“ i štoperice, na „smrtno važne istine“ i kultove, na  beskrajno usitnjeno vrijeme u kojem se ljudsko potpuno  zatire, kao stope u finom pijesku pustinje. Žiri je glasao za Svetislava Basaru zbog toga što zabavno i duhovito, a krajnje ozbiljno i odgovorno, ulazi u svijet iza ogledala i simulakruma, iza zvečeće praznine modernog svijeta, a naročito istorije.  Žiri je glasao zato što je Svetislav Basara neopozivo i direktno subverzivan pisac i zbog toga ljekovit.


Božena Jelušić
Božena Jelušić


       Pisac knjiga, romana, pripovjedaka i eseja:  Napuklo ogledalo, Peking by Night, Kinesko pismo, Fama o biciklistima, Bumerang, Džon B. Malkovič, Kratkodnevnica, Looney Tunes, Mongolski bedeker, Na Gralovom tragu, Vučiji brlog, Teorija heliocentrizma, Na ivici, Sveta mast, Ukleta zemlja, Srce zemlje, Uspon i pad Parkinsonove bolesti, Izgubljen u samoposluzi, Dnevnik Marte Koen, Nova Stradija, Fundamentalizam debiliteta, Početak bune protiv dahija…, jednom je rekao da se u slučaju njegovih romana i priča samo mijenja forma, ali sadržaji ne. A to znači da je vječiti sadržaj i Basarine literature, rekli bismo i književnosti uopšte, da svijet dovodi u pitanje i da raskiva lance racionaliteta kojim se sve opravdava i dozvoljava. 


Dragan Radulović
Dragan Radulović


       Uz Basarino djelo kritičari stavljaju odrednice groteskna hiperbolizacija, komički nihilizam, postmodernizam… Te vječite alatke teoretičara je možda moguće dopuniti odrednicom literarna dekonstrukcija, sa jasnom aluzijom na dekonstrukciju kao teorijski pristup i model mišljenja, koji je u našem vremenu doživio i najoštriji otpor različitih centara moći. Zalazeći iza pojava, teoretičari dekonstrukcije su otkrivali da iza modernih nauka i njihovih zakona stoji niz iluzija, a da se iza svega skrivaju realne moći dominacije, diskriminacije, disciplinovanja i uređivanja predstava o čovjeku i društvu. Da je u pitanju igra moći koja upravlja znanjem uz pomoć jezika. U toj igri moći ipak postoji humanistički odgovor, jer jezik je uvijek bio i jeste nepouzdan medij, sklon da isklizne baš iz centara moći i dominacije. U jezički tumačenom svijetu nismo baš u sve sigurni, što otvara čarobne prostore slobode i mnogoznačnosti, a prije svega prostore literature, jer svijet je uvijek - priča. Takav etos dekonstrukcije, iz kojeg se, kao iz pepela, izdiže humanistički smisao i pitanje, suštinski je sadržaj literature Svetislava Basare".



       Obraćajući se prisutnima, Svetislav Basara je istakao da literatura može da ima veliki uticaj samo u vremenima kada ljudi imaju snažnu vjeru u neke društvene vrijednosti. U vremenima opšteg rasula odnosno raspada svih društvenih vrijednosti, tematsko polje je jako suženo. U takvim uslovima nije moguće na pravi način ništa braniti ili nešto uspješno dekonstruisati. Knjiga, odnosno književnost je imala svoju značajnu društvenu ulogu do sredine prošlog vijeka. Svetislav Basara dalje kaže: "Nijesam od onih koji predviđaju brzi kraj književnosti, odnosno romana. Mislim da dok bude ljudi biće i pisanja, ali u budućnosti ne predviđam neku blistavu literaturu, jer u ovako uređenom svijetu teško je očekivati neka blistava djela."

       Za svoj rad kaže da se od romana Fama o biciklistima zainteresovao da piše o nekim krupnim pojavama u svijetu, pa je tako nastala cijela jedna serija romana u kojima se bavi pojavama koje su obilježile dvadeseti vijek kao što su fašizam, komunizam... U ovim romanima, kako navodi autor, pokušava da čitaocu pokaže šta se to krije iza površine, odnosno uvijek između nas i stvarnosti postoji mnogo posrednika, a to je ustvari ono na šta želi da ukaže čitaocu.