JU "MUZEJI, GALERIJA I BIBLIOTEKA" BUDVA
MUZEJ GRADA BUDVE

17.05.2008.

Izložba
"TRAGOM RUKOTVORNE LJEPOTE"

Ukrase za uši predstavljaju brnjice-minđuše, različitih oblika i materijala, sa dvojakom ulogom, kao ukras i kao magijski predmet da zaštite onoga ko ih nosi. Minđuše nose žene, mada nerijetko i muškaraci uz narodnu nošnju samo na jednom (desnom) uhu. Takva minđuša najčešće je ukrašena sitnim biserom. Prvobitno, ovo je bilo obilježje sina jedinca.
Brnjice su izrađivane od srebra, srebra sa pozlatom ili od zlata, tehnikom livenja, kovanja, granulacije, često sa umetnutim staklom, poludragim kamenjem ili koralima. Bile su obavezan nakit žena pri vjenčanju, a redovno su ih nosile udate žene. Uz naziv brnjice, koje su bile pločastog izgleda, zatim kružne, trouglaste, lunalne, javljaju se i nazivi "recina" i "oboci". Brnjice su se kroz uho provlačile alkicom na kojoj je pokretni zglob. "Recine" (naziv vezan za južni dio Crnogorskog primorja) su izrađivane u različitim oblicima, sa visuljcima okačenim ili na alci ili na bogato dekorisanom centralnom dijelu. Rađene su obično tehnikom filigrana, livenja ili iskucavanja.

Nakit za vrat i grudi predstavljaju ogrlice, raznovrsnih oblika i materijala, kojima se ukrašavala žena od najranijih vremena. Ogrlice su najčešće izrađivane od plemenitih materijala ili kombinovano, srebrnih legura, tehnikama kovanja, livenja, filigrana i granulacije. U upotrebi su i nazivi "peružine" i "tondine" kao vrste ogrlica izrađivanih od nizova srebrnih kuglica. "Peružine" su obično imale mali dodatak u obliku privjeska (najčešće krst) i nerjetko su ukrašavane koralom. S kraja XIX i početka XX vijeka, javljaju se ogrlice u obliku trake. Izrađivane su od srebra, legure srebra, tankih i finih srebrnih niti prepletenih međusobno, u tehnici filigrana.

Pojasevi i kopče su bili obavezan dio nakita na ženskom struku. U zavisnosti od statusa žene izrađivali su se od različitih vrsta platna i metala. Među najljepšim srebrnim pojasevima svakako se izdvajaju ćemeri, izrađivani tehnikom filigrana, livenja i kovanja. Ćemeri su sastavljani od neparnog broja srebrnih ploča (tri, pet, sedam ili devet) sa središnjom, lučno povijenom pločom, koje su međusobno spajane šarkama. Razlikuju se filigranski i kovani ćemeri. Filigranski su ukrašavani bogatom filigranskom čipkom, geometrijskim i floralnim motivima, ili raznobojnim kamenčićima. Ono što je neizostavno na ovoj vrsti ćemera jeste motiv romba koji je simbol plodnosti. Kovani ćemeri su mnogo jednostavnije izrade i dekoracije, sa pretežno biblijskim motivima na pločama. Srednja ploča je uvijek nešto veća, lučno povijena sa gornje strane, dekorisana, sa motivom krunice na vrhu. Na ovakvim ćemerima, na uglovima srednje ploče, su se kačili srebrni lančići, nejednake dužine, na kojima su se nosili razni upotrebni predmeti - makaze, mali noževi i sl.

Prsten i narukvica su kao ukrasi za ruke najčešće izrađivani od srebra, zlata, srebra sa pozlatom. Dekorisani su biserima, koralima, dragim i poludragim kamenom. Žene su nosile različito prstenje, od najjednostavnijih do veoma skupocjenih i bogato ukrašenih primjeraka, u zavisnosti od društvenog statusa.

Od nakitnih vrsta koje su sastavni dijelovi odjeće svakako su vrijedni pomena broševi i privjesci izrađivani u raznim oblicima. Puca ili dugmad bila su u upotrebi sa praktičnom i ukrasnom funkcijom, a nosile su ih i žene i muškarci. Izrađivana su tehnikom filigrana, često i iskucavanjem i livenjem na gornjoj strani lopte, sa kupastim vrhom, malim granulama i četvorostranom piramidom. Slične pucima bile su i kopče za zatvaranje proreza na košuljama ili koretima, izrađivane od srebra, takođe ukrasne i upotrebne funkcije.

Namjera da se na jednom mjestu izlože nakitne vrste i ukrasi sa primorskog dijela Crne Gore koji su bili u upotrebi tokom XVIII, XIX i početkom XX vijeka realizovana je izložbom "Tragom rukotvorne ljepote". Za realizaciju ove izložbe autori duguju zahvalnost kolegama iz Primorskih muzeja, vlasnicima privatnih kolekcija, kao i Ocu Dimitriju Lakiću, igumanu manastira Praskvica.

Tekst priređen uz pomoć stručnog
konsultanta etnologa Dragane Lalošević